Društvo

Blog tekst: Depresija kao trend kasnih 2010-ih

Kako i zašto je došlo do glorifikacije mentalnih poremećaja među mladima današnjice?

Tokom poslednje decenije, zajedno sa popularizacijom društevih mreža poput Facebook-a, Instagram-a, Pinterest-a, Wattpad-a i Tumblr-a pojavio se novi trend među mladima- #depression.

Odakle je ovaj trend potekao?

U ranim 2010-ima uzimao je formu citata, pjesama i slika. Tema je obično obuhvatala loša osjećanja, samopovređivanje, samoubistvo. Slike na ovu temu su bile (dominantno) djevojaka koje plaču, ili se povređuju. Pratioci ovakvih profila su obično mladi nezadovoljni svojim životom. Ti mladi često bi i sami govorili da imaju depresiju, ili neki drugi mentalni poremećaj.

Vremenom, ovaj trend se mijenjao. Internet je postao mjesto gdje ljudi mogu otvoreno da pričaju o svojim problemima. Ta otvorenost je učinila da se mladi osjećaju bezbjedno dok pričaju o svojim problemima- što je uticalo na razbijanje tabua o mentalnim poremećajima.

I kada su mladi čuli jedne druge, došlo je do međusobnog razumijevanja- svi su vidjeli da se osjećaju isto- tužno, pod stresom, preopterećeno…

I donekle, postalo je normalno da se svi mladi tako osjećaju. Došlo je i tog nivoa da je poznata kompanija odjeće Urban Outfiters pokušala prodati majice sa natpisom depresija. Takođe su počele da izlaze mnoge serije, knjige i filmovi koji šminkaju depresiju zajedno sa drugim mentalnim poremećajima. Stvari poput ovih zapalile su mase i pokrenule debatu.

U čemu je problem?

U ovome se vidi zabrinjavajuća činjenica- mentalni poremećaji postaju kul. Prije u tome nije bilo problema, jer se nije smjelo pričati o tim stvarima. Tek su kasnije mentalni poremećaji shvaćeni kao ozbiljni problemi. Ali sada, nešto što uništava život mnogima, čak i oduzima, postaje svakodnevna stvar. Sada je depresija u očima dijela mladih kul, prije nego opasan mentalni poremećaj. Danas je normalno da čuješ druga ili drugaricu koja kaže E druže bukvalno hoću da se ubijem!

Kada se govori o ovom problemu, mogu se zapaziti dvije strane.

1. Danas se otvoreno može pričati o mentalnim poremećajima, što je dobro!

Ovaj argument je podržan mnogobrojnim serijama, filmovima, kao i videima sa raznih društvenih mreža na ovu temu.

Jedan primjer jeste Trinaest Razloga Zašto, roman adaptiran u istoimenu seriju koja prati Kleja, dječaka zaljubljenog u Hanu Bejker, djevojku koja je počinila samoubistvo. Seriju je pratio edukativni dodatak Iznad Razloga(Beyond the Reasons), koji priča o temi koju serija pokriva sa psiholozima. On daje gledaocima kontakte institucija za pomoć ako se osjećaju loše, žele sami sebe da povrjede, ili nešto slično.

Problem koji nailazi sa serijama i knjigama poput Trinaest Razloga Zašto jeste da dolazi do idealizovanja, glorifikovanja i šminkanja mentalnih poremećaja.

2. Danas se misli ako plačeš jedanput u depresiji si, što je loše!

Došlo je do problema zbog svih serija i filmova koje imaju glavnog lika sa nekom mentalnim poremećajem. Došlo je do glorifikovanja mentalnih poremećaja. To se može vidjeti sa čestim klišeom gdje djevojka pomogne depresivnom momku (serija The End of The F***ing World, filmovi The Kissing Booth, Heathers, knjige After, All The Bright Places…). Depresija, kao i tuga uopšteno, su idealizovane. A zajedno sa tim, mladi misle da ako su tu za osobu koja zapravo ima mentalni problem, da će im samo njihovo prisustvo sigurno pomoći, što nije uvjek slučaj.

Mladi sebi daju dijagnozu bez uputa od strane profesionalca iz različitih razloga: možda kako bi bili drugačiji od drugih, možda jer im je lakše da znaju da postoje ljudi poput njih sa kojima mogu da pričaju, možda jer se boje reakcije roditelja ako ih zamole za pomoć. Adolescenti su prirodno osjetljiviji kada su u pitanju emocije. Samim tim može doći do zabune kod mladih kada sumnjaju da li sami pate od nekog mentalnog poremećaja Zato je važno pričati sa stručnjakom.

Ozbiljan problem

Ni ovaj argument nije sasvim tačan. U slučaju da se pojedinac osjeća loše, treba da priča sa stručnjakom. Samo zato što je neko mlad i samim tim prirodno skloniji čestoj promjeni osjećanja ne znači da ne može imati neku vrstu mentalnog poremećaja.

Depresija, kao i drugi mentalni poremećaji, su jako ozbiljan problem današnjice. Ukoliko sumnjaš da imaš depresiju, ili želiš sa nekim da pričaš o svojim osjećanjima, posavjetuj se sa psihologom, pedagogom, ili nekim starijem kome vjeruješ.

Pretplati se
Obavesti o
guest
0 Komentari
Ugrađene povratne informacije
Pogledaj sve komentare