Društvo

Dan državnosti Republike Srbije i njegov značaj za nju

Petnaesti februar se u Republici Srbiji slavi kao Dan državnosti, kao jedan od najbitnijih i najvrednijih dana u srpskoj istoriji. Srbi su ovog datuma obeležili svoje postojanje dva puta. Prvi put je bio 1804. godine, kada su Srbi na Sretenje podigli Prvi srpski ustanak, a drugi kada su Srbi obeležili ovaj datum bilo je 1835. godine, kada je donesen Sretenjski ustav.

Petnaesti februar se u Republici Srbiji slavi kao Dan državnosti, kao jedan od najbitnijih i najvrednijih dana u srpskoj istoriji. Srbi su ovog datuma obeležili svoje postojanje dva puta. Prvi put je bio 1804. godine, kada su Srbi na Sretenje podigli Prvi srpski ustanak i prvi put se pobunili protiv okupatora, islamizacije, silovanja i terora. Iako se Prvi srpski ustanak nije završio slavno po jedan od najstabilnijih jugoslovenskih naroda, to je definitivno jedan od najboljih i najjačih poteza tadašnjeg stanovništva.

Drugi put kada su Srbi obeležili ovaj datum bilo je 1835. godine, kada je donesen Sretenjski ustav. Sretenjski ustav je bio prvi srpski ustav donet u Kragujevcu, baš tog 15. februara. Sretenjski ustav je srpskom stanovništvu garantovao okončenje feudalizma i ropstva. Ustav je sastavio Dimitrije Davidović, te je vlast podelio na zakonodavnu, izvršu i sudsku. Ta podela vlasti je i dan danas u upotrebi i smatra se za jednu od najboljih i najfunkcionalnijih podela vlasti. Prema ustavu Kneževine Srbije, vlast čine narodna skupština i državni sovjet. Danas, tu podelu možemo uporediti s vlasti skupštine, vlade i predsednika.

Koreni ustavnosti u Srbiji

Početak Ustava u Srbiji nastaje u prvoj polovini XIII veka, kada je Sveti Sava oko 1219. godine preveo s grčkog vizantijski Homokanon (homos-gradjanski zakon i kanon-crkvena norma) odnosno zakonopravilo. Ovaj spis predstavlja zbornik svetovnih zakona i crkvenih kanona za potrebe srpskog kralja Stefana Prvovečnanog. Zakonopravilo je sastavljeno od 70 glava: 6 uvodnih, 44 crkvenog prava i 20 svetovnog prava. Zakonopravilo je poslužilo kao osnova zakonodavstvu srpskih vladara.

Dušanov zakonik predstavlja najvažniji pravni dokument srednjevekovne Srbije. Donet je na saboru svetovne i crkvene vlastele u Skoplju 1349. godine, a 1354. godine dopunjen u Sezeru. Njegov cilj je bio da se srpska država uredi propisima koji bi važili za celo carstvo i podjednako za sve podanike, ali i da se učvrsti vlast u svim oblastima. Zakonik ograničava monarhovu vlast kako bi se vladalo pravično. Srpska ustavnost nakon Dušana, imala je velike poteškoće održavanje, te skoro nije ni postojala.

Sretenjski ustav se smatra kao prvi, pravi, pisani ustav koji je bio skoro utopijski napisan. Iako je imao veliku jačinu, kao najviši pravni akt jedne države, ustav je vladao svega 55 dana. Bio je oboren od strane najvećih evropskih sila Turske, Austrije i Rusije.

Obaranje Ustava

Ustav je oboren zbog straha vladara velilkih okupacionih sila tadašnjeg vremena. Glavni strah je bio u tome da će se stanovnici njihovih država pobudini protiv vlasti i da će i sami tražiti i ustav i ista prava koja su tada imali Srbi.

Te je ovo jedan od glavnih pokazatelja koliko je Srbija bila odlučna i jaka u sprovodjenju svoje vlasti i odupiranja islamskih normi.

Međutim, Knez Miloš se nije mnogo suprostavljao stranim silama, te je, uz izgovor da nam ne trebaju ponovni ratovi i sukobi, ubrzo razrešio sve ministre svojih mandata i dužnosti.

Nepravedno i tužno je što danas mladi u globalu, ne znaju zašto je bitan ovaj datum, zašto ga slavimo i obeležavamo. Sretenjski ustav je prvi pravi pokazatelj da Srbija više neće da trpi, da neće da bude tuđa igračka i tudji izbor para i bogatstva. Bitno je da se ne zaboravi glavno obeležje jedne država, gde, izmedju ostalog spadaju i grb, zastava i himne.

Ono što je Davidović možda mogao da doda u ovaj prvi pravi ustav je član 196. Hamurabijevog zakonika – Oko za oko zub za zub. Možda se tada velike evropske sile ne bi usudile da ruše nešto, jer one ne žele da ga imaju. Možda jedan od najvećih pravnih srpskih uspeha, leži bašu tome, da je Srbija imala jedan od prvih demokratskih ustava u Evropi.

Pretplati se
Obavesti o
guest
0 Komentari
Ugrađene povratne informacije
Pogledaj sve komentare