Lifestyle

Interkulturalnost: Prihvatiti razlike i biti prihvaćen

Upoznavanje drugačijih kultura i običaja i te kako doprinosi našem ličnom razvoju.

Razmene tokom školovanja, ali i putovanja zarad odmora, najbolji su načini da se upoznamo sa drugačijim kulturama i običajima. Znate već onaj osećaj kada se nađete na trgu nekog grčkog grada ili recimo posmatrate vrevu venecijanske pijace – nađete se usred nečeg nesvakidašnjeg. Upijate sve te momente ali u mislima upoređujete kako je to kod nas i želite to da podelite sa meštanima drugog grada.

Šta znači interkulturalnost ?

To je pojam pod kojim se smatra ravnopravna interakcija različitih kultura. Međutim, prisutni su brojni stereotipi i predrasude o određenim rasama i običajima. To je donekle u redu sve dok imamo volju da istražujemo i pronađemo one dobre strane i donesemo konačni sud jer osećaj interkulturalnosti nije urođen, ta osobina se vremenom stiče. Neophodna je ukoliko želimo da sarađujemo i osećamo se prijatno dok radimo, komuniciramo, družimo se – živimo u prisustvu drugačije odgajanih. Ovakva pojava ima za cilj da stvori bolje društvo.

Razmena – nezamenjivo iskustvo

Anja Micaković, ovog leta je imala priliku da deo raspusta provede u Italiji, u naselju Lignano Sabbiadoro u okrugu Udine, upozna se sa vršnjacima drugačijih interesovanja i podstakne sebe na razmišljanje o ovoj opšteznačajnoj temi.

Osim toga što sam unapredila svoje znanje iz italijanskog, u toku 4 nedelje mogla sam da zavirim u svakodnevnicu samih Italijana ali i ostalih učenika na razmeni, poreklom iz Bugarske, Španije i mnogih drugih evropskih zemalja. Zaista sam se saživela sa njima i ujedno podelila značajne pojedinosti našeg naroda, navodi Anja.

Anja (desno) na razmeni u Italiji; foto: privatna arhiva

Upravo je to ono što se naziva interkulturalnost. Anja je bila otvorenog uma i spremna da usvoji sve ono što drugi vrednuju, ali i da podeli svoje stavove. Interkulturalno učenje je za nju bio izazov jer doprinosi razvoju ličnog identiteta.

Kako škola doprinosi razvijanju svesti o ovoj temi

Iako ne uvek u potpunosti svesni, svakodnevno učimo o svojoj tradiciji i kulturi kroz srpski jezik i književnost, istoriju, muzičku i likovnu kulturu. Strani jezici su deo školskog programa kako bismo postali svestraniji i spoznali razlike.

U mnogim srednjim školama, naročito gimnazijama, uvedena su bilingvalna i filološka odeljenja. Međutim, potrebno je da cele lokalne zajednice i društvo generalno, a ne samo oni koji su još uvek u obrazovnom sistemu, budu tolerantniji u tom pogledu jer je višejezičnost poželjna u sredinama u kojima se susreće više nacija.

Tradicija i stavovi

Naravno, tradiciju treba sačuvati i znati gde su granice primanja uticaja. Tradicija je nešto poput moralnog kompasa na osnovu kojeg postupamo i kako stvaramo svoj vrednosni sistem. Samim tim i pojmovi ispavnog i pogrešnog se razlikuju u zavisnosti od kulture, što je ustanovljeno još u vreme Herodota.

foto: privatna arhiva

Iako sa svih strana čujemo negativne stavove o drugim nacijama i rasama, nastale pod uticajem dešavanja u istoriji, treba razgraničiti one koji su prisutni s razlogom od onih koje su puka netrpeljivost bez osnove. Kada neko pomisli da je dominantniji nad nekim druge rase, pola, nesvakidašnjeg izgleda ili stila – samo se zavarava jer ne shvata da to znači dominantnost čoveka nad čovekom, a za takvo razmišljanje nema opravdavajućeg razloga i pogrešno je posmatrajući ga iz bilo kog ugla.

Ova tema je sveprisutna – grana se na mnoge oblasti ali je isto tako i sastavni deo raznih delatnosti. Tu je od putovanja na kojem ne primetimo da smo pod uticajem druge kulture do spoznaje zrelosti i oblikovanja ličnosti. Potrebno je da se govori o tome i da se razume, prema tome putujte, istražujte, raspitujte se i učestvujte u radionicama koje planiraju Mladi ambasadori, Krovna Organizacija Mladih Srbije, Otvoreni klub i slične organizacije.

Pretplati se
Obavesti o
guest
0 Komentari
Ugrađene povratne informacije
Pogledaj sve komentare