Lifestyle

Koji sve tipovi izbornih sistema postoje?

U susret predstojećim izborima, saznaj koji se tip izbornih sistema primenjue u Srbiji, kao i koji još tipovi postoje.

Postoje različiti izborni sistemi koji nam pružaju mogućnost da svoj glas podrške damo našim budućim predstavnicima u političkom sistemu.

Kao odgovor na anketu koju smo sproveli, 56% mladih zna da postoje različiti izbroni sistemi.

Za početak treba reći da je sistem glasanja metod na osnovu koga glasači biraju između više kandidata. Takođe podrazumeva i poštovanje određenih pravila uz čiju se primenu glasanje smatra legitimnim, kao i način u kakvoj će se formi održati.

Proporcionalni sistem

Proporcionalni izbroni sistem koji se primenjuje u Srbiji, takođe je karakterističan i za još 80 zemalja.

On podrazumeva glasanje za kandidatske liste, predložene od strane stranaka. Uglavnom se sastoji od višečlanih biračkih jedinica.

Izdvajaju se zatvorene liste, gde glasači nemaju uticaja na izbor kandidata koje stranka predlaže, i otvorene, gde glasači imaju pravo da utiču na dodelu mesta kandidatima.

Stranka mora imati minimalni procenat glasova kako bi osvojila svoja mesta.  Postoji više načina za dodelu mesta, ali jedan od najčešćih je deljenjem glasova sa kvotom. Kvota se dobija deljenjem ukupnog broja glasova sa brojem raspoloživih mesta.

Takođe, postoji i pojedinačni prenos glasova tj. da birači glasaju za kandidate, umesto za stranačku listu. Ovde je neophodno preći određenu kvotu kako bi se popunila sva mesta.

Diplomirani pravnik, Miloš Životić, se osvrće na to da li proporcionalni sistem predstavlja volju glasača, kao i problem da mnogi glasači nisu upoznati sa biografijama ljudi na listi za koju glasaju, te se fokus stavlja na samog lidera… Takođe ističe da iz tog razloga lideri imaju glavnu ulogu, što za posledicu ima da je lider dominantan u njihovim mandatima.

Postavlja se pitanje da li je proporcionalni izborni sistem ono što u stvari odražava volju glasača. Često se dešava, da mnogi glasači nisu upoznati sa imenima i biografijama ljudi na listi, već se glasa za lidera. Samim tim se i pozicija tih ljudi sa liste prepušta liderima koji su apsolutni vladari njihovih mandata u praksi, iako u teoriji to nije propisano tako.

Većinski sistemi

Zemlje u kojima možeš naići na ovaj sistem su Australija, Šri Lanka i još 88 zemalja sveta.

Sistem većinskog glasanja podrazumeva da kandidati moraju dobiti većinu glasova kako bi bili izabrani. Postoje dve vrste većinskih sistema:

Prvi jeste da postoji jedan krug gde glasači rangiraju kandidate. Pobednik je onaj koji ima najviše glasova.

Međutim, ukoliko ni jedan kandidat nema većinu u prvom krugu, u igri se ostavljaju samo dva najbolje plasirana, što dovodi do druge vrste većinskog sistema, a to je dvokružni sistem.

Kao i u svakom sistemu i ovde može doći do određenih varijacija.

Pluralni sistem

Ovaj sistem se može i svesti kao potkategorija većinskog sistema.

Pluralni sistem glasanja podrazumeva da birači u određenim slučajevima imaju pravo na više glasova. On se najčešće koristi u situacijama kada se treba popuniti više mesta, ali takođe se može koristiti i na predsedničkim izborima.

Postoji blokovsko glasanje koje podrazumeva glasanje za više pozicija.

Birači mogu imati glasova koliko ima mesta i imaju slobodu izbora za koga će glasati. Može doći do ograničenja glasanja tako da broj mogućih glasova nije jednak broju mesta koja se trebaju popuniti.

Blokovsko glasanje se može odvijati i na način gde glasači mogu glasati za više kandidata, ali samo jedne stranke.

Ovakav tip glasanja je najčešći na Gibraltaru, Vanuatuu, Avganistanu, Kuvajtu i Pitkernskim ostrvima.

Postoje razne varijacije ovih sistema. Treba istaći da se u određenim situacijama oni prilagođavaju u najboljem interesu izbora kako bi oni bili legitimni.

Na kraju, o izborima u Srbiji, Miloš dodaje:

Da li bi glasanje za pojedince po imenu i prezimenu, kao što je slučaj u Srbiji kod predsedničkih izbora, izbacilo iz politike ljude koji tu ne zaslužuju da budu, pitanje je svih pitanja. Svakako bi ljudi imali makar političku odgovornost pred biračima koji su glasali za njih imenom i prezimenom i koji bi ih u slučaju da ,,rade loše“ mogli ,,kazniti “ već na sledećim izborima, tako što ih ne bi izabrali za svoje predstavnike.

Pretplati se
Obavesti o
guest
0 Komentari
Ugrađene povratne informacije
Pogledaj sve komentare