Lifestyle

Koliko često tabloidi krše prava naših vršnjaka?

Mediji uglavnom pominju njihovo ime i prezime, broj godina, mesto u kome borave i još puno činjenica iz privatnog života. Često dolazi i do objavljivanja nepoželjnih fotografija.

Verovatno često zatičeš svoje roditelje kako se žale na pojedine medije bilo da su u obliku novina ili internet tabloida, a ti nemaš pojma o čemu se radi. Uglavnom često govore kako pišu samo o estradi i nekim sasvim tebi nebitnim stvarima. Ako si jedan od takvih, onda ti je ova situacija verovatno poznata. Tinejdžeri koji na neki način i prate medije bilo da je to preko interneta ili u novinama, znaju da se i često pominju događaji u kojima su uključeni maloletnici.

Kršenje i kažnjavanje

Nakon nekog ne tako divnog događaja, koji može biti morbidan ili eksplicitan, upliću se razni tabloidi. U tim dešavanjima naravno učestvuju i maloletnici. Odmah nakon događaja po izveštavanju medija u javnost procuri veliki deo njihove privatnosti. Mediji uglavnom pominju njihovo ime i prezime, broj godina, mesto u kome borave i još puno činjenica iz privatnog života. Često dolazi i do objavljivanja nepoželjnih fotografija. Naravno, ovakvi postupci se kažnjavaju, a sva pravila koje novinar mora da poštuje se nalaze u Kodeksu.

Sankcije za kršenje koje Savet za štampu, tj. naša Komisija za žalbe, izriče su moralne. Kada Komisija, odlučujući po nekoj žalbi, utvrdi da je prekršen Kodeks, medij koji je objavio tekst ima obavezu da objavi odluku komisije, navodi Gordana Novaković iz Saveta za štampu.

Savet za štampu je 2018. godine radio monitoring. Na osnovu toga su zaključili da je od avgusta do decembra, napisano 3615tekstova koji su prekršili neko od prava maloletnika. Takođe navode da je i najviše prekršaja izvršio dnevni list ALO.

Posledice po maloletnika

Novinari, koji često objavljuju nezvanične podatke, krše prvenstveno pravo na privatnost, dostojanstvo, a i bezbednost deteta. Novinarski tekstovi ovog tipa sadrže čak poluproverene i neproverene informacije. Kršenje ovih pravila je trenutno najveći problem, zato što mediji ne shvataju da ovakav tip glasina može da naškodi detetu.

Deca su u osetljivim godinama, svaka informacija koja bi iscurela u javnost imala bi traumatične posledice, upravo zbog reakcije vršnjaka. U tinejdžerskim godinama je najvažnije šta misle vršnjaci, reakcija okoline je nešto što im je jako važno. Takva reakcija može da bude vrlo burna i neprijatna, kazala je Dragana, psiholog Gimnazije Svetozar Marković.

Nezgode u svetu se često dešavaju i uglavnom one bivaju propraćene od strane medija. Mediji će nastaviti da krše prava zato što i dalje ne uviđaju štetu koju nanose. Ono što je preostalo je da mi sami pokušamo da im otvorimo oči, sa nadom da će se neke stvari promeniti.

Pretplati se
Obavesti o
guest
0 Komentari
Ugrađene povratne informacije
Pogledaj sve komentare