Lifestyle

Koliko mladi (ne) znaju o bombardovanju 1999. godine?

"Trebalo bi malo više o tome da se priča. To je ipak naša istorija”

Možda baš ovog trena pre 21 godinu se baš tvoja porodica krila i bežala, strepela i bila preplašena. Njihovi životi su bili u opasnosti, svakog trenutka su mogli da nestanu, kao što neki i jesu. Sve što su čuli bila je sirena za opasnost. Taj zvuk struji im kroz koske i celo telo se ježi kada god ga se prisete.

Te večeri 24. Marta 1999. godine u 19:45 časova su svi znali šta će se dogoditi, ali niko nije bio spreman da se dogodi. Spreman da 78 dana ne zna da li će se probuditi ujutru. Da nema struju, vodu, da ne zna šta će biti s njegovom porodicom. Da je sve što oseća strah i trepet. Da ne vidi sunčan dan i miriše rascvetalo drveće, uživa u buđenju proleća  već oseća garež, pepeo i sve što vidi je dim.

Istraživali smo koliko mladi zapravo znaju šta se dogodilo te godine u našoj državi, i da li znaju kroz šta su tada građani Srbije prošli i zbog čega sve sve dogodilo.

Na našem instagram profilu (@youthvibes.rs) radili smo anketu koliko su mladi upoznati o NATO agresiji na Srbiju 1999. godine. Najčešći odgovori su bili da mladi nisu dovoljno informisani i da se na tu temu ne priča dovoljno, kao i da mnogi ne znaju zašto se sve dogodilo.

O posledicama se ne govori skoro uopšte, a mladi su informisani isto onoliko koliko se govori o posledicama, kaže jedan od ispitanika.

Da, 19 zemalja NATO alijanse se bez dozvole saveta bezbednosti UN obrušilo na Srbiju. Ni posle 21 godinu se ne zna koliko je tačno projektila bačeno na tlo naše zemlje, ali se procenjuje brojka od 50 000 raznih projektila.

Tačan broj žrtava se ne zna do današnjeg dana. Prema podacima, u toku agresije stradalo je preko 2000 hiljade ljudi, među njima i deca, a ranjeno je više od 10 000 osoba. Razorena je infrastruktura, privreda, škole, bolnice, medijske kuće, mostovi, uništeni su domovi.

I to je sve što znamo, zar ne? Da li te zanima kroz šta je tvoja država prošla i šta je pretrpela relativno skoro? I ono najvažnije gde je odgovor na pitanje zašto se to dogodilo? I zašto se ne istražuje?

U školama se gotovo ne priča na ovu temu

Svi izbegavaju da pričaju o tome u školama, jedino što čujemo je od roditelja, kaže jedan od ispitanika.

Zašto u školama ne možemo ništa da čujemo na tu temu? Svi iznose neke podatke neproverene i nevalidne. Da li zaista treba da prođe dosta vremena da bismo znali, ili se tu ipak nešto krije. Da ne bismo dopustili da se tako nešto ponovi, možda je važno da znamo. Zato i učimo istoriju svoje zemlje.

Razgovarali smo na tu temu sa profesorkom istorije, Aleksandrom Nikolić. Pitali smo zašto se u školama retko priča o tome i da li smatra da mladi ne znaju puno o bombardovanju.

U udžbenicima ne piše o tome jer treba da prođe malo više vremena da se to prouči i da deca mogu o tome da znaju dovoljno. Moje mišljenje je da decu ispod 15 godina jako malo interesuje naša istorija u globalu, pa i bliska istorija, objašnjava Aleksandra.

Ona svake godine radi anketu gde pokaže đacima fotografiju Zorana Đinđića, a oni trebaju da pogode ko je to. Njih 90% ne zna ko je to.

Ja kao profesor istorije vrlo rado obrađujem temu NATO agresije 1999. ali uglavnom sa srednjoskolcima i to starijih razreda, jer se oni najviše interesuju, pa čak i oni sami pokreću tu temu, dodaje Aleksandra.

Jedno je sigurno, mladi će nastaviti da istražuju koliko mogu ako ih ova tema interesuje. Ali važno je pričati o tome zbog onih koje ona ne interesuje. Jer tu su posledice, bitne za nas i za našu budućnost. Posledice koje danas i te kako osećamo.

Pretplati se
Obavesti o
guest
0 Komentari
Ugrađene povratne informacije
Pogledaj sve komentare