Lifestyle

Mentalna higijena može spasiti život, zato pričajmo!

Kada si poslednji put razgovarao/a s nekim otvoreno i iskreno o svemu što te muči, pritiska i iscrpljuje?

Zdravlje. Ono nam je najvažnije u životu, zar ne? Kad god se prehladimo odemo kod lekara, kad god nas zaboli stomak, grlo, glava… odmah reagujemo. Najbitnije nam je da se telesno negujemo. A kada se iznutra ne osećamo dobro, kada nam se ne radi ništa, šta radimo kad nas boli ono što nije organ? Ono što se ne može u potpunosti izlečiti tabletama? Na to obično većina odgovori sa, to je samo loš period u životu… mi to umišljamo, to je sve u našoj glavi i svako to treba da reši sam sa sobom.

Kada si poslednji put razgovarao/a s nekim otvoreno i iskreno o svemu što te muči, pritiska i iscrpljuje? Kada ti se poslednji put neko poverio i ispričao  šta proživljava i šta mu to ne da miran san?

Nažalost u Srbiji čak pet odsto stanovništva boluje od različitih depresivnih poremećaja, najviše u periodu adolescencije. Kako broj obolelih iz godine u godinu raste do 2025. godine ovo će postati svetska vodeća bolest. Šta to dovodi do tolikog porasta broja ljudi koji se susreću sa mentalnom nestabilnošću?

Poznati psihoterapeut  Zoran Milivojević tvrdi da situacija u državi predstavlja idealno tlo za širenje depresije, najviše među mladim svetom. Osnovni problem mladih je to što ne vide bolju budućnost na vidiku. Takođe on smatra da mediji imaju izuzetno negativan uticaj na osećanja mladih.

Mediji su stvorili sliku u glavama dece da je neophodno da budu zgodni, bogati, poznati i da će ih to učiniti vrednim ljudskim bićem. Većina ne uspeva da ostvari te nametnute uslove, što stvara emotivni problem, osećaj niže vrednosti, osećanje da su životni gubitnici, da nemaju nikakvu šansu u društvu. Takva osećanja su koren depresije, izjavio je dr Milivojević za Vesti Online.

O problemima treba pričati ili potražiti stručnu pomoć, na pitanje da li mladi ljudi u Srbiji uopšte posećuju psihologa, razgovarali smo sa dr Ivanom Zelić.

Vrlo često se susrećemo sa predrasudama da mladi ljudi nemaju probleme i čak ako ih imaju da ih rešavaju lako jer nisu ‘veliki’. Mlade ljude u Srbiji u današnje vreme muče problemi koju su većih razmera i vrlo često se obraćaju psihologu. Takođe, to predstavlja zrelost mladih jer stvari konstruktivno rešavaju ne ostavljajući ih da lebde u vazduhu nerešeni, tvrdi psiholog Ivana Zelić i dodaje da imati problem nije sramota, bolno je ne reagovati a osećati se loše.

Zašto mladi potiskuju svoje probleme?

Razlog potiskivanja problema može biti raznovrsan. Može biti vezan za stid, osećaj krivice da ne razočara svoje najbliže. Potiskivanje problema najčešće proističe iz osećaja nemoći da promena ne može da se desi. Odlazeći kod psihologa menjaju svoje poglede na to i samim tim na konstruktivan način rešavaju svoje probleme.

Mlada studentkinja iz Beograda, Mina Vasović, na osnovu svog ličnog iskustva i kao neko ko se izborio sa depresivnošću, poručuje mladima da se ne plaše da govore o onome što osećaju. Da se ne plaše da traže stručnu pomoć jer imaju pravo na nju. Kako kaže, da se ne stide što ih boli duša jer duša koja boli više oseća.

Želim anonimno da se obratim nekom!

Ukoliko imaš bilo kakav problem i nemaš kome da ispričaš ili se prosto bojiš reakcija tih ljudi, nemoj stavljati to pod tepih. Centar Srce u Novom Sadu pruža emotivnu podršku osobama u krizi i prevenciji samoubistva, tako što svakog dana od 17h do 23h njihove ljude možeš kontaktirati besplatno na broj 0800-300-303 i njima možeš ispričati sve što te muči i to potpuno anonimno i poverljivo. Više o njihovom radu možeš da pročitaš ovde. Oni su tu da saslušaju i razumeju sve ono što je teško izgovoriti.

Potrebno je da razgovaramo međusobno. Ako te boli, reci! Ako ti je teško, reci! Nije sramota!

Pretplati se
Obavesti o
guest
1 Komentar
Najstarije
Najnovije Najviše glasova
Ugrađene povratne informacije
Pogledaj sve komentare
trackback

[…] O problemima sa kojima se susreću u ovom dobu kao što je depresija, bolestima poput anoreksije i mentalnom zdravlju uopšte. Dotakli smo se teme vršnjačkog nasilja i sajber […]