Pitamo te

Mladi o 5. oktobru: Simbol pobede nad lošim sistemom

Povodom 20 godina od demonstracija 5. oktobra, Youth Vibes istražuje šta mladi misle o ovom događaju.

Iako većina mladih ili nije bila rođena, ili je imala mali broj godina, veliki broj mladih ljudi ima mišljenje o političkim događajima 2000. godine i konkretno 5. oktobru. Tome svedoči podatak sa naše ankete sprovedene na instagram stranici Youth Vibes-a gde je 72% mladih odgovorilo da je u potpunosti upoznato sa dešavanjima 5. oktobra. Ti isti mladi ljudi su danas izuzetno politički neaktivni. Da li to znači da mladi 5. oktobar vide kao primer pobede nad jednim lošim sistemom?

Kako doktor sociologije, Žikica Simić, kaže za Youth Vibes, bez obzira što tada nisu rođeni ili su se tek rodili oni su osnovne informacije mogli da dobiju iz medija koje se često osvrću na ovaj ključni i prekretnički događaj u našoj novijoj političkoj istoriji, pogotovu na njegovu godišnjicu kada se, kako kaže, sa nostalgijom podseća na njega, ili iz udžbenika, iz nastavnog sadržaja.

Verovatno mladi taj događaj doživljavaju kao pobedu nad jednim lošim sistemom koja je donela niz pozitivnih promena: demokratski napredak koji je doneo realan višestranački život, oslobađanje medija i slobodniju atmosferu u društvu, porast kvaliteta života koji se nije desio tako brzo i nije značajno osetio, ali se ipak desio, objašnjava sociolog.

Foto: Saša Đorđević

Promene nakon 5. oktobra u očima mladih

Čak 40% ispitanika naše ankete smatra da nakon 5. oktobra nisu usledile nikakve promene i na taj događaj gledaju kao na prokockanu šansu.

Propuštena prilika. Decenija bačena u vodu, jedan je od anonimnih odgovora na anketu.

Tijana Đorđević, studentkinja Fakulteta političkih nauka u Beogradu, za Youth Vibes kaže da su usledile kratkotrajne promene i da su šesti oktobar i svaki naredni dan bili jedinstvena prilika da se sistem promeni iz korena.

Nažalost, promenila se samo vlast, i održala se desetak godina, ali sada se čini da u važnim foteljama ponovo sede, ne slični, već isti ljudi protiv kojih se narod silovito digao pre 20 godina, kaže ona.

Sociolog Simić kaže da uprkos svim lošim promenama kao što su neadekvatna i pljačkaška privatizacija, bilo je više pozitivnih i obećavajućih promena iako ne u onoj meri kako se to očekivalo.

Sve te pozitivne političke tekovine 5. oktobra su se izjalovile tako da se sada nalazimo na početku i potrebno je ponovo se boriti za te vrednosti za koje se ovo društvo u dobroj meri već izborilo.  Ali, treba imati na umu da je osvajanje demokratskih sloboda neprekidan proces i da se od prošlosti ne može živeti, kaže Simić.

Foto: Saša Đorđević

Da li je svaka vlast smenjiva na način na koji je smenjena 5. oktobra?

Prema mišljenju 69% ispitanika, svaka jeste vlast smenjiva na način na koji je smenjena 5. oktobra. Sa tom konstatacijom slaže se i Danica Popović, studentkinja novinarstva na Filozofskom fakultetu u Nišu, ali kaže da to nije razlog da to bude jedini način na koji je moguće smeniti režim.

Mislim da je promena koja nastaje evolucijom mnogo veća i održivija, a da revolucije brzo planu i brzo izgore. Uvek sam zagovornik najpre demokratije, koliko god apstraktno zvučao taj pojam u današnje vreme u Srbiji, i sporih ali sigurnih promena, kaže Danica za Youth Vibes.

Tijana se takođe slaže sa konstatacijom i kaže da je svaka vlast koja izgubi legitimitet smenjiva na ovaj, “revolucionarni” način.

Slobodan Milošević je izgubio izbore, njegova vlast više nije bila legitimna, i bio je suočen sa masom koja je povukla crtu i odlučila da stajanje ispred vodenih topova nije strašno ako si pre samo godinu dana bežao od bombi, kaže ona.

Probijanje kordona na auto-putu; Foto: Saša Đorđević

Demonstracije takvih razmera danas?

Imamo slučaj da su se od 2000e godine realizovali mnogobrojni protesti koji, međutim, nisu bili previše podržani, ni u medijima, ali ni među građanima. Primer su protesti u julu u više gradova Srbije, za koje se kaže da su bili najintenzivniji od 5. oktobra. Međutim, čini se da su oni već pali u zaborav. Prema našoj anketi, 66% mladih je odgovorilo da je i danas moguće sprovesti demostracije takvih razmera kakve su bile 5. oktobra i da bi čak 86% tih istih mladih ljudi njih bilo deo. Šta je to mladima potrebno da ih pokrene i u njima probudi želju za promenama?

Tijana kaže da demonstracije poput petooktobarskih gotovo uvek imaju kapaciteta da menjaju poredak, ali brojnost demonstranata nije jedini faktor.

Kao učesnica svih protesta od 2017. godine pa do ovih poslednjih, videla sam koliko brzo i lako nestaje poletnost i želja ljudi da se izađe na ulice.Da bi došlo do buđenja, ljudi moraju početi da neguju kritičko mišljenje, da ne uzimaju informacije zdravo za gotovo, već da istraže.Da se zanimaju za sebe i da prestanu od političara, specifično onih na vlasti, praviti sebi idole, objašnjava ona.

Danica kaže da današnjim protestima nedostaju cilj, zahtevi, predvodnik i organizovana masa ljudi koji misle na sličan način.

Ono što su ovogodišnji protesti pokazali je da su politički samostalni ljudi u Srbiji dovoljno hrabri da izađu na ulicu, čak i po cenu da ih policija posle protesta pronađe i privede na ispitivanje.Za revoluciju je potreban veliki bes ljudi nakupljan godinama i neka eskalacija – kap koja prelije čašu. Primer su studenti u Beogradu koji su se smelo podigli jer je neko hteo da ih pošalje kući iz doma u sred ispitnog roka. Oni su dokaz da masa ne mora da bude ogromna, ali da je uvek neophodan cilj za koji se bore svi zajedno, kaže Danica.

*Autor naslovne fotografije: Saša Đorđević.

Pretplati se
Obavesti o
guest
0 Komentari
Ugrađene povratne informacije
Pogledaj sve komentare