Pitamo te

Mladi o demokratiji: Ideal ili ne?

Pitanje o vrednosnoj orijentaciji mladih jedno je od onih koja se ne pokreću često. U ovom tekstu bavili smo se osnovnim vrednostima mladih u političkom smislu, stavom o demokratiji i monarhiji i načinima na koji se oni mogu ostvariti.

Međunarodni dan demokratije, 15. septembar,  se odlukom Generalne skupštine Ujedinjenih nacija proslavlja od 2007. godine. Tim činom demokratija je određena kao univerzalna vrednost za sve zemlje članice UN-a, a ovaj datum postao je dan borbe za ostvarenje demokratskih ideala. Povodom ovogodišnjeg Međunarodnog dana demokratije ispitivali smo stav mladih o ovoj vrsti političkog režima.

Šta je demokratija?

U okviru našeg istraživanja pitali smo mlade koje su za njih osnovne odlike demokratskih režima. Odgovori su bili identični, a najčešći su: sloboda, jednakost, višepartijski sistem, podela vlasti, česti i fer izbori.

Sloboda medija, misli i govora – sveto trojstvo demokratije, bio je jedan od upečatljivijih komentara.

Ipak, bilo je i onih koji demokratiju vide kao negativan fenomen. Ono što najčešće zameraju demokratskom režimu je korupcija. Takođe navode da demokratija podrazumeva spor i neefektan proces donošenja odluka, kao i nedostatak odgovornosti vlasti.

Ono što demokratija treba da predstavlja u teoriji i ono što ona jeste u praksi su dve različite stvari. Mislim da je demokratija u teoriji verovatno najbolji oblik od svih kojima trenutno raspolažemo, ali definitivno nije ideal, bio je jedan od stavova na ovu temu.

Izvor: KOMS, Alternativni izveštaj o položaju i potrebama mladih

Da li je demokratija ideal?

Ovogodišnji Alternativni izveštaj o položaju i potrebama mladih u ovom istraživanju predstavljao je naš primarni izvor informacija o vrednosnoj orijentaciji mladih. Na pitanje Da li je demokratija najbolji oblik političkog vladanja? 23% mladih u Srbiji odgovorilo je NE. Zanimljiva je i činjenica da je neopredeljnih bilo 33%, što znači da tek nešto manje od polovine mladih kod nas demokratiju vidi kao vrednost. Statistički gledano, interesantno je da najmanje poverenja u demokratiju pokazuju mladi od 15 do 19 godina.

Demokratija u Srbiji?

Čak 85% naših ispitanika navodi da u Srbiji trenutno ne vlada demokratski režim. Oni koji smatraju da je demokratija vrednost u politici i kao moguća rešenja najčešće navode reformu institucija koja bi obuhvatila rad na nezavisnosti svih grana vlasti, slobodi medija, fer izborima… Nekolicina kao jedino moguće rešenje vidi državni udar. Interesantni su i odgovori koji kao rešenje navode neki vid obrazovanja o pravima, slobodama i političkoj participaciji.

Izvor: KOMS, Alternativni izveštaj o položaju i potrebama mladih

Sa druge strane, oni koji demokratiju ne vide kao ideal smatraju da bi u Srbiji trebalo uvesti neki oblik monarhističkog uređenja (20% mladih). Statistika pokazuje da je najveći broj mladih koji su za monarhiju muškog pola i starosti između 25 i 30 godina. Zanimljiv je i podatak objavljen u Alternativnom izveštaju koji kaže da 57% mladih smatra da nam treba jak vođa i lider kojeg će narod slediti. Poređenja radi, ovaj broj je u porastu o odnosu na prethodnu godinu (49%), ali i u odnosu na 2017. (39%) kada je prvi put objavljen Alternativni izveštaj.

Za kraj možemo zaključiti da broj onih koji demokratiju vide kao univerzalnu vrednost opada, ali da ga i dalje čini većina mladih. Međutim, zabrinjavajući je podatak o broju neopredeljenih koji za većinu pitanja vezanih za vrednosnu orijentaciju iznosi oko 30%. Alternativni izveštaj opravdano zaključuje da je neophodno raditi na edukaciji i informisanosti.

Pretplati se
Obavesti o
guest
0 Komentari
Ugrađene povratne informacije
Pogledaj sve komentare