Međunarodni dan demokratije, 15. septembar, se odlukom Generalne skupštine Ujedinjenih nacija proslavlja od 2007. godine. Tim činom demokratija je određena kao univerzalna vrednost za sve zemlje članice UN-a, a ovaj datum postao je dan borbe za ostvarenje demokratskih ideala. Povodom ovogodišnjeg Međunarodnog dana demokratije ispitivali smo stav mladih o ovoj vrsti političkog režima.
Šta je demokratija?
U okviru našeg istraživanja pitali smo mlade koje su za njih osnovne odlike demokratskih režima. Odgovori su bili identični, a najčešći su: sloboda, jednakost, višepartijski sistem, podela vlasti, česti i fer izbori.
Sloboda medija, misli i govora – sveto trojstvo demokratije, bio je jedan od upečatljivijih komentara.
Ipak, bilo je i onih koji demokratiju vide kao negativan fenomen. Ono što najčešće zameraju demokratskom režimu je korupcija. Takođe navode da demokratija podrazumeva spor i neefektan proces donošenja odluka, kao i nedostatak odgovornosti vlasti.
Ono što demokratija treba da predstavlja u teoriji i ono što ona jeste u praksi su dve različite stvari. Mislim da je demokratija u teoriji verovatno najbolji oblik od svih kojima trenutno raspolažemo, ali definitivno nije ideal, bio je jedan od stavova na ovu temu.

Da li je demokratija ideal?
Ovogodišnji Alternativni izveštaj o položaju i potrebama mladih u ovom istraživanju predstavljao je naš primarni izvor informacija o vrednosnoj orijentaciji mladih. Na pitanje Da li je demokratija najbolji oblik političkog vladanja? 23% mladih u Srbiji odgovorilo je NE. Zanimljiva je i činjenica da je neopredeljnih bilo 33%, što znači da tek nešto manje od polovine mladih kod nas demokratiju vidi kao vrednost. Statistički gledano, interesantno je da najmanje poverenja u demokratiju pokazuju mladi od 15 do 19 godina.
Demokratija u Srbiji?
Čak 85% naših ispitanika navodi da u Srbiji trenutno ne vlada demokratski režim. Oni koji smatraju da je demokratija vrednost u politici i kao moguća rešenja najčešće navode reformu institucija koja bi obuhvatila rad na nezavisnosti svih grana vlasti, slobodi medija, fer izborima… Nekolicina kao jedino moguće rešenje vidi državni udar. Interesantni su i odgovori koji kao rešenje navode neki vid obrazovanja o pravima, slobodama i političkoj participaciji.

Sa druge strane, oni koji demokratiju ne vide kao ideal smatraju da bi u Srbiji trebalo uvesti neki oblik monarhističkog uređenja (20% mladih). Statistika pokazuje da je najveći broj mladih koji su za monarhiju muškog pola i starosti između 25 i 30 godina. Zanimljiv je i podatak objavljen u Alternativnom izveštaju koji kaže da 57% mladih smatra da nam treba jak vođa i lider kojeg će narod slediti. Poređenja radi, ovaj broj je u porastu o odnosu na prethodnu godinu (49%), ali i u odnosu na 2017. (39%) kada je prvi put objavljen Alternativni izveštaj.
Za kraj možemo zaključiti da broj onih koji demokratiju vide kao univerzalnu vrednost opada, ali da ga i dalje čini većina mladih. Međutim, zabrinjavajući je podatak o broju neopredeljenih koji za većinu pitanja vezanih za vrednosnu orijentaciju iznosi oko 30%. Alternativni izveštaj opravdano zaključuje da je neophodno raditi na edukaciji i informisanosti.