Na raskrsnici

Na raskrsnici: Fakultet društvenih nauka Univerziteta u Ljubljani

Fakultet društvenih nauka Univerziteta u Ljubljani nudi interdisciplinarne i interaktivne studijske programe iz oblasti političkih nauka, komunikologije, kulturoloških studija i sociologije. U ovom članku biće predstavljena dva studijska programa – Međunarodni odnosi i Studije politike i države.

O STUDIJAMA U SLOVENIJI

Besplatne studije za đake iz država bivše Jugoslavije, međunarodno priznata diploma, netaknuta priroda, subvencije za ishranu, matura umesto prijemnog, mogućnost rada tokom studija i geografska, kulturna i jezička blizina su najčešći razlozi zbog kojih su se mnogi naši đaci odlučili za studije u Sloveniji. Mali broj njih se pokajao zbog te odluke.

Slovenija ima tri državna univerziteta – Univerzitet u Ljubljani, Univerzitet u Mariboru i Primorski univerzitet. Sertifikat o znanju slovenačkog jezika nije potreban za upis većine studijskih programa i fakulteta. Medicina je, recimo, jedan od programa koji to zahtevaju.

Što se tiče prijemnog ispita, većina programa se upisuje na osnovu mature. Iako to zvuči lako, vukovci u školama i na maturi će imati prednost pri upisu popularnijih programa, kao što su međunarodni odnosi. Naime, slovenački univerziteti raspisuju kvotu za svaki studijski program – najviše upisnih mesta je za studente iz Slovenije, potom nekoliko za studente iz drugih država Evropske unije, a zatim i za studente iz država koje nisu članice Evropske unije. Za poslednju kategoriju je na programima sa većom konkurencijom minimalni broj poena za upis jednak i maksimalnom. Zato se potrudite na velikoj maturi! Više o samim studijama u Sloveniji i svemu što one nose sa sobom možete saznati ovde.

O FAKULTETU DRUŠTVENIH NAUKA UNIVERZITETA U LJUBLJANI

Fakultet društvenih nauka Univerziteta u Ljubljani nudi interdisciplinarne i interaktivne studijske programe iz oblasti političkih nauka, komunikologije, kulturoloških studija i sociologije. Osnovne akademske studije traju 3 godine, a nakon diplomiranja možete nastaviti studije na višim akademskim programima (magistarske studije – 2 godine, doktorske studije – 3 godine). U ovom članku biće predstavljena dva studijska programa – Međunarodni odnosi i Studije politike i države. Više o samom fakultetu možete pronaći ovde.

STUDIJE MEĐUNARODNIH ODNOSA U SLOVENIJI

Jedan od osnovnih i najistaknutijih smerova studija političkih nauka su Osnovne akademske studije međunarodnih odnosa. Ako vas zanima ko ima moć da odlučuje u svetskoj politici i kakve posledice to ima po države, ovaj studijski smer je pravi izbor za vas.

Program je reformisan pre nekoliko godina i održava tradicionalni fokus ove mlade naučne discipline. Odgovaraćete na pitanja: šta održava i ugrožava međunarodni mir i sigurnost; kakva je priroda međunarodnog sistema; koji su uzroci međunarodnih sukoba i mnoga druga. Takođe, program analizira trenutne izazove u međunarodnom sistemu kroz pravna tumačenja i prakse državnog suvereniteta, proučavanje globalnog uticaja multinacionalnih korporacija, učinka međunarodnih vladinih i nevladinih organizacija, uloge međunarodnih sudova, digitalizacije diplomatije, bezbednosti i terorističkih pokreta, kao i odgovornosti pojedinaca.

Program se bavi pitanjima reda i pravde na međunarodnom nivou. Ova pitanja se odnose na sva područja svetske politike: mir, bezbednost, trgovinu, investicije, ljudska prava, spoljnu politiku, diplomatiju, pravo i razvojnu saradnju. U tom pogledu student se može specijalizovati za modul sveobuhvatnih međunarodnih odnosa (međunarodna bezbednost, zaštita životne sredine, trenutni sukobi) ili za modul evropskih regionalnih integracija (politička saradnja u Evropi, ekonomske politike Evropske unije i njeno spoljno delovanje). Studijski program prvo pruža istorijski i teorijski uvid u formiranje i funkcionisanje savremenog međunarodnog sistema, a zatim studentu nudi obilje mogućnosti da razvije i ojača praktične veštine i sposobnosti za analizu, kritičku procenu i analizu politike međunarodnih aktera.

STUDIJE POLITIKE I DRŽAVE U SLOVENIJI

Ovaj smer nudi dobre kvalifikacije za one koji bi želeli političku ili akademsku karijeru – buduće političke savetnike, političke analitike, lidere stranaka, zaposlene u političkim kampanjama i portparole, između ostalih. Diplomirani politikolozi se mogu zaposliti u međunarodnim i regionalnim organizacijama poput Ujedinjenih nacija i Evropske unije, raditi kao edukatori, politički aktivisti ili socijalni zastupnici u nevladinom sektoru, pa čak i imati karijeru kao poslovni konsultanti u multinacionalnim korporacijama. Više o smeru Osnovne akademske studije politike i države možete pronaći na ovom linku.

Ovaj program nudi razumevanje istorijskih događaja i procesa, istorije političke misli, funkcionisanje modernih država i međunarodnih organizacija, kao i modernih političkih procesa i institucija. Studenti ovim programom dobijaju teoretska i praktična znanja, što im omogućava razumevanje modernog razvoja sveta i njihove uloge u njemu. Takođe, uče i o naučnoj metodologiji i načinima analize različitih političkih pojava. Profesori na ovom smeru su trenutni i bivši ministri i renomirani naučni istraživači. Svake godine se organizuju i predavanja i/ili kursevi gostujućih profesora.

NAČIN RADA

Studijska godina počinje u oktobru i podeljena je na zimski i letnji semestar. Svake godine student pohađa po 10 predmeta, od kojih je jedini dvosemestralni izabrani strani jezik (engleski, nemački, francuski, španski ili ruski). Neki od predmeta jesu Temelji prava, Međunarodne organizacije, Diplomatski i konzularni odnosi, Teorije međunarodnih odnosa… Ceo spisak možete pronaći na sajtu fakulteta.

U zavisnosti od predmeta i zahteva profesora, predispitne obaveze obuhvataju aktivnost na predavanjima i vežbama, prezentacije, seminarske radove i izveštaje, dok su ispiti u nekim slučajevima podeljeni i na do dva kolokvijuma. Zbog zastupljenosti usmenih prezentacija, rada na vežbama i njihovom doprinosu oceni predmeta, usmeni ispiti su retki. Ispiti su raspoređeni u tri ispitna roka – januarsko-februarski, junski i avgustovski.

U odnosu na ispitne rokove na fakultetima u Srbiji, ispitni rokovi u Sloveniji počinju i završavaju se oko nedelju dana ranije. Velika olakšavajuća okolnost za strane studente iz zemalja bivše Jugoslavije je razumevanja profesora i asistenata za (ne)znanje slovenačkog jezika, na kome se izvodi većina programa osnovnih studija u Sloveniji. Univerzitet u Ljubljani nudi besplatan kurs slovenačkog jezika, pomoću koga ne samo da možete savladati jezičku barijeru, već možete dobiti i dodatne poene koji će vam pomoći da steknete uslov za upis naredne studijske godine.

VANNASTAVNE AKTIVNOSTI

Fakultet društvenih nauka u Ljubljani podržava angažovanje u studentskim društvima i organizacijama. Pored Studentske organizacije i studentskog kluba fakulteta, Sportskog društva i drugih organizacija ’’opšte’’ prirode, svaki studijski program ima društvo studenata – za međunarodne odnose, politikologiju, novinarstvo, sociologiju i mnoge druge. Studentsko društvo za međunarodne odnose Globallis je od ove godine pokrenulo Grupu prijateljstva i saradnje sa Republikom Srbijom, te predstavlja dobar način za povezivanje države studiranja i matice.

Konkursi za upis na fakultete u Sloveniji su trenutno otvoreni, a informativni dani (tzv. “otvorena vrata“) fakulteta održana su prošlog vikenda. Onlajn prezentacija studija na Univerzitetu u Ljubljani na srpskom je snimljena i možete je pronaći ovde. Bez obzira što su otvorena vrata gotova, studentske službe fakulteta će vam sa zadovoljstvom odgovoriti na sve nedoumice koje imate, tako da, ne oklevajte sa pitanjima! Ukoliko imate konkretna pitanja u vezi sa upisom na Fakultet društvenih nauka u Ljubljani, možete pitati i ekipu Youth Vibes-a! Kontaktirajte nas na društvenim mrežama i pitajte šta vas zanima.

Pretplati se
Obavesti o
guest
1 Komentar
Najstarije
Najnovije Najviše glasova
Ugrađene povratne informacije
Pogledaj sve komentare
sistem informasi
1 godina pre

After a few minutes I read this article there are some things that I am not clear on what the sentence means if it can be explained in another article