Lifestyle

Najbogatiji Srbin ikada – Miloš Savčić

Vrhunac njegovog bogatstva se procenjuje na današnjih 17 milijardi dolara. Takođe je zapošljavao preko 50.000 radnika.

Pre samo 100 godina jedan od najboljih i najbogatijih inžinjera Starog kontinenta. Miloš Savčić rođen u Svilajncu, a školovan u Minhenu, potpuno je zaboravljen i nepravedno je bačen u istorijsku prašinu.

Svoje prve korake napravio je u Svilajncu davne 1865. Život ga vodi u Beograd gde se školuje neko vreme. Nedugo zatim, ide put Minhena, gde stiče akademsko obrazovanje u Visokoj tehničkoj školi. U Nemačkoj odmah nakon završene škole, pokazuje ambicije prema arhitekturi i konstruisanju železničkih pruga.

Miloš Savčić; foto: Wikipedia

Bio je veoma cenjen i poštovan kao inženjer u svom poslu. Uspešna karijera konstruktora bavarskih pruga privremeno biva prekinuta. Zbog smrti njegove majke odlučuje da se vrati u rodnu Srbiju. Povratkom u otadžbinu njegov poslovni život dobija obrt. Iako zbog služenja vojnog roka otkazuje projekat konstrukcije velelepnog tornja koji mu je poverio Gistav Ajfel. Savčić ipak uspeva da se probije i u Srbiji osnivanjem inžinjersko-arhitektonske kancelarije (1893).

Šta je Savčić uradio za Srbiju?

Ovaj čovek je nesumnjivo izbrisan iz istorijskih knjiga i bačen u zaborav. To najbolje govori podatak do kojeg je YouthVibes došao na svojoj instagram anketi (@youthvibes.rs), a to je da čak 82% ispitanika ne zna ko je on bio.

Politički funkcioner, privrednik, zalagao se za jednakost klasa, tretirao je svoje radnike kako treba, odgovor je jednog od nekoliko ispitanika koji znaju ko je on.

Činjenice nesporno potvrđuju da je on zaista i bio takav. Kralj Aleksandar ga postavlja za gradonačelnika Beograda 1929-1930. Savčić u to vreme o svom trošku osniva Opštinsku štedionicu i gradi električnu centralu. Finansijski je maksimalno ojačao grad, i podigao Beograd iz mulja dugova i korupcije. Za vreme svog mandata, započeo je i izgradnju Gradske bolnice u Beogradu i intezivno radio na kaldrmisanju ulica.

Poznato je i to da je sagradio prugu Knjaževac-Niš. Takođe je bio vlasnik čitave neparne strane Knez Mihailove ulice, otpočeo gradnju elitnog naselja Dedinje, bio projektant mnogobrojnim građevinama koje i dan danas opstaju.

Gde je stekao bogatstvo?

Osnivanjem inžinjersko-arhitektonske kancelarije, posao počinje da cveta. Kao iskusnog projektanta unajmljivali su ga razni ugledni ljudi u Beogradu. Projektovao je razne poslove i za državu, što mu je sve donosilo veliki profit, kroz inovacije koje je osmišljao.

Miloš 1901. godine kupuje šumu na planini Tari, i pravi prvu parnu strugaru u Srbiji. Drva sa planine je spuštao žičarom koju je on lično osmislio i do strugare transportovao kamionima. Toliko je bio uspešan u ovom poslu da je vremenom izvozio drvne prerađevine u inostranstvo.

Uredio je Ribarsku Banju i od nje napravio turističko mesto. Ova banja je bila jedinstvena i u njen obilazak su dolazili ljudi iz čitavog sveta. Ribarska Banja još uvek opstaje zahvaljujući Savčićevoj ideji.

Uvidevši potencijal rudnih bogatstava, Savčić unajmnjuje rudnike od države i samoinicijativno pravi svoje iskope, na vrhuncu je držao oko 60 rudnika. Pa čak je bio vlasnik i čuvenog rudnika Trepča u čijoj je blizini napravio termoelektranu „Obilić“.

U njegovom vlasništvu bili su mnogi rudnici. Za to vreme bio je neobičan poslodavac. Njegovi rudari su dobijali besplatne kuće, zemljište, ogrev, struju, zdravstvenu negu kao i besplatno školovanje za svoju decu, objašnjava profesor istorije Vojin Nikitović.

Vrhunac njegovog bogatstva se procenjuje na današnjih 17 milijardi dolara. Što ga čini ubedljivo najbogatijim Srbinom ikada. Takođe je zapošljavao preko 50.000 radnika.

Zašto je Miloš Savčić zaboravljen?

Nakon završetka 2. svetskog rata, Savčić, a i mnogi drugi bogati industrijalci nisu se uklapali ideološki uz novu vlast. To nije odgovaralo ljudima na vrhu te vlasti i zbog toga su zataškali njegovo životno delo.

Vlastima u Jugoslaviji posle Drugog svetskog rata, koja je konfiskovala njegovu imovinu, nije odgovaralo da se pominje čovek koji je bio 11. po bogatstvu u Evropi u to vreme i zapošljavao oko 50.000 radnika, kaže profesor.

Umro je proleća 1941. godine od duge i teške bolesti.

O Milošu Savčiću ne svedoče školski udžbenici, pa čak ni knjige na fakultetu. Zbog toga treba da ga pamtimo, kako ne bi zaboravili koliko je uradio za nas i naše pretke.

Pretplati se
Obavesti o
guest
0 Komentari
Ugrađene povratne informacije
Pogledaj sve komentare