Društvo

Održana javna debata u Nišu: Gde je mesto Nišvilu i kulturi?

Da li Nišvil nakon tradicije duge 28.godina treba da ostane gradska manifestacija?

Iako se navršilo mesec dana od završetka ovogodišnjeg Nišvila priče o njegovom premeštanju u drugu državu i dalje su aktuelne. Kao razlog za to se navodi nedovoljna finansijska podrška Grada Niša i države. Uprkos tome što grad ističe da podržava festival i izdvaja mnogo veću svotu novca u odnosu na druge gradove i festivale koji se u njima održavaju, direktor festivala Ivan Blagojević smatra da to nije tako jer Nišvil ima status javne gradske manifestacije u odnosu na Exit koji Grad pominje.

Ove godine je za Nišvil izdvojeno 30 miliona, međutim budžetska inspekcija pronašla neopravdanih 6 miliona, pa je u skladu s tim sam budžet smanjen na 24 milona. Nakon završetka festivala počeo je i predistražni postupak protiv njegovog direktora.

ALARTAMNTNO STANJE ZA KULTURU

Zabrninjavajuća situacija oko Nišvila je dovela do toga da se organizuju odborničke debate Alarmantno stanje u kulturi grada Niša, a prva koja je održana bila je posvećena temi Kome smeta Nišvil?

Na tu temu su debatovali odbornik u skupštini grada Niša, Miodrag Stanković, muzičar i član UO i Beogradskog džez festivala Dejan Ilić,  prof. dr Zoran Jovanović, aktivistkinja i radnica u kulturi, Marija Paternel, književnik i predsednik saveta za kulturu grada Niša, Dejan Stojiljković i privrednik i klavijaturista grupe Moba, Miša Pavlović.

Da li Nišvil nakon tradicije duge 28 godina treba da ostane gradska manifestacija, da li  je podrška grada odgovarajuća i da li izdvajanje budžeta doprinosi dolasku atraktivnijih izvođača i većeg broja turista, samo su neka od pitanja koja se javljaju, objašnjava Stanković.

Takođe,  pitanje je šta je potreba grada? Da li ćemo Nišvil i slične manifestacije posmatrati kao imidž evropske prestonice ili ćemo se rukovoditi time kakvi su prihodi od te manifestacije i koliko grad investira novac od strane Nišvila i sličnih manifestacija, ističe Stanković.

Poređenje s drugim festivalima su neizostavna i na osnovu mnogobrojnih istraživanja i finansijskih izveštaja dolazi se do zaključka da dobijaju mnogo veću svotu novca u odnosu na Nišvil, što je i dovelo do ovakve situacije i pitanja da li će on opstati u Nišu.

SVE KREĆE OD INSTITUCIJA?

Marija Peternel je tokom debatovanja istakla da je alarmantno stanje  krenulo kada su počele da se urušavaju institucije. Jako je važno na koji način grad utiče na realizaciju festivala. Oni ne treba da se ukidaju već unapređuju zato što jačaju resurse, vidljivost i prepoznatljivost. Kako navodi potrebno je stvarati ambijent i za nove festivale.

Svi znamo da je Nišvil naš festival, da smo ponosni na njega i da je to deo identiteta našeg grada. Ni sa jednim festivalom se naši građani  i građanke nisu identifikovali kao sa ovim festivalom. Ivanu Blagojeviću i ekipi je uspelo ono što nikome nije. Uspeli su kao nijedan festival do sada da uključe lokalnu zajednicu da uključe grad, veliki broj mladih ljudi volontere iz čitavog sveta. Festivali su bitni jer povećavaju vidljivost. To je koncentrat hiperprodukcije, sinergija, stvara se nova publika, objašnjava Marija.

Marija kaže i da je Nišvil manifestacija značajna za kulturu grada Niša, ali i da je pored budžeta koji se odvaja za festival potrebna i aktivnija uloga grada na svim nivoima.

Rezutati tako značajnog svetskog festivala bi morali da se osećaju tokom čitave godine. To je ono što je važno. Od otvaranja odseka za džez na Fakultetu umetnosti. Nedostaju džez klubovi, džez grupe aktivne tokom čitave godine, radionice i work shop-ovi za džez muzičare tokom čitave godine, a ne samo tokom festivala.

NIŠVIL OBAVLJA POSAO INSTITUCIJA

Književnik i predsednik za kulturu grada Niša, Dejan Stojiljković navodi da postoji dug period nerazumevanja i situacija koje se moraju rešiti. On ističe da je Nišvil najznačajnija kulturna manifestacija posvećena džezu koji nije komercijalna muzika i da poslednjih godina preuzima na sebe posao koji treba da obavljaju kulturne institucije.

Kultura deli sudbinu društva ako društvo ne mari za kulturu i ako smatra da ona nije potreba nego luksuz. Kulturne institucije su u zadnjih 30 godina u tranziciji od egzistencijalizma, ističe Dejan.

Dejan Stojiljković; Foto: Anđelija Stanimirović

Problem je i taj kako kaže da je prenabregnutost kulturnih institucija političkim i stranačkim kadrovima sve veća.

ZAŠTO JE DŽEZ POTREBAN?

Prof. dr Zoran Jovanović je rekao da kada pogledamo etimologiju kultura vidimo da ona potiče od starogrčke reči koja označava pojam gajiti, negovati. Kako navodi, već tako imamo predstavu o tome šta je kultura i da se ne gaji  samo polje ili stoka, već i čovek.

Gaji se čovek, kao jedno kreativno duhobno biće. Čovek je jedino biće na planeti Zemlji koje je kreativno. Džez je igra. Sinkopa, skakanje, improvizacija. To znači da džez muzičar je taj koji kreira muziku. Ne kreira je kao u klasičnoj muzici kompozitor nego džezer dok svira on kreira. Veoma je važno u kakvom je odnosu sa okolinom i kakvu energiju razmenjue. Dovoljno je da je u publici lepa žena i on će već slati dobre vibracije, istakao je Jovanović.

Prof. Dr Zoran Jovanović; Foto: Anđelija Stanimirović

Citirajući Platona, istakao je jednu važnu poruku, a to je da kada se promeni muzika u društvu, to treba da izazove paniku. Kako kaže, džez je potreban zbog pozitivne energije i kreativnosti.

Samo hrabar čovek ide ka novom i neizvesnom, a kukavica živi i sedi u dosadi. Džez smeta  onima koji bi želeli da nas uniformišu, koji bi želeli da mislimo i da se ponašamo na njihov način. Njima smeta džez jer lako je manipulisati i uticati na čoveka koji je uniformisan. Čovek koji je kreativan, svoj i inspirisan muzikom je drugačiji, ima svoj stav i bori se za svoj princip. Ne mora da je u pravu, ali pokušava da priđe drugim ljudima i dokaže da je biće koje utiče na život i svet oko sebe.

KRIVIČNO DELO PROTIV CIVILIZACIJE

Na debati je prisustvovao i bivši gradonačelnik Niša, Zoran Živković koji smatra da nema šta da se dokazuje po pitanju da li je Nišvil potreban ili ne, jer je to paradoks.

Čak i da nema komercijalnog prihoda od reklama ulaznica, od turista postoje vrednosti koje ne moraju biti pijačna roba i ne moraju da se prodaju dobro, nego moramo da ih imamo jer su one deo kulture. Krivično delo je protiv civilizacije, protiv naroda da u budžetu Srbije nema ni 1 odsto za kulturu. Smešno je za sve se drugo bacaju pare u velikim iznosima, a mi se stidimo kulture, rekao je Živković.

Pretplati se
Obavesti o
guest
0 Komentari
Ugrađene povratne informacije
Pogledaj sve komentare