Lifestyle

Srednja škola – da li sve bude kako smo zamislili?

Srednja škola je, po mnogima, najlepši deo života. Prilika da steknemo nova prijateljstva i naučimo mnogo novih stvari čine ovaj period nezaboravnim. Nažalost, ovo nekada se stvari ne ostvare kako smo ih isplanirali.

Svakome je makar jednom u život rečeno kako je od kolevke do groba najlepše đačko doba. Roditelji često tvrde kako su naše tinejdžerske godine period uživanja. Po njihovom mišljenju, naša jedina obaveza je da učimo jer su tu oni da nam obezbede uslove za život. Nažalost, nije sve to baš tako jednostavno. Pored svakodnevnih muka oko škole tu su i moderne tehnologije, društvene mreže i društvo.

Po mišljenju psihologa, period srednje škole je jedan od najbitnijih i najtežih. Tu je nova škola, novo društvo i profesori i prosto ti se stvori jedna zbrka u glavi . Problem takođe može nastati ako srednja škola nije u tvom mestu pa moraš da putuješ svaki dan ili živiš u domu.

Sve ovo počinje u drugom polugodištu 8. razreda; sa mislima o poslednjem školskom zvonu, zadnjem danu škole i maturi. Mnogi tada zaborave i na listu želja i obaveze vezane za upis u srednje škole koje nailaze nakon završetka nastave. Kako je to prva bitna odluka u našim životima, važno je izabrati školu koja će odgovarati našim ambicijama i koja će nam učiniti taj period lepim.

Među našim ispitanicima, čak njih 86% je upisalo srednju školu koju je želelo. Ono što je međutim bitnije je: zbog čega preostali nisu upisali željenu srednju školu. Među glavnim razlozima se ističe nedostatak bodova, mada su i finansijska nemogućnost da se obezbedi smeštaj u drugom gradu i mišljenje društva bitni faktori pri odluci koju školu treba upisati.

Kada je izašla lista rasporeda po školama, videla sam da nisam upala u svoju prvu želju. Što se tiče smera na koji sam upala, o njemu ništa nisam znala, ali sam onda istražila na internetu. Tada sam sebi rekla šta bude biće, ako mi se ne svidi prebaciću se. Međutim kada sam krenula u prvu godinu, svakim danom mi se sve više i više sviđalo. Sada sam završila drugu godinu i uopšte se ne kajem što sam upala u ovaj smer, kaže Ivana, učenica Tehničke škole Sombor.

A šta bude kada dođe i taj početak srednje škole?

Kada su u pitanju očekivanja, ispunila su se samo 57% naših ispitanika. Za tako nizak procenat je opet zaslužno više faktora, među kojima su najbitniji profesori, društvo i način i količina rada. Takođe, očekivanja se mogu ispuniti i kasnije tokom školovanja, što je pokazatelj diverziteta života kroz četiri godine srednje škole.

Uvek sam mislila da će mi u srednjoj školi biti lakše nego u osnovnoj. Smatrala sam da će nas profesori puštati i davati prolazne ocene. Zapravo nije ni blizu tome, čak mi je i teže nego u osnovnoj, kaže Milijana Mitrović.

Izuzetno bitan element u sveukupnom srednjoškolskom iskustvu čini sastav odeljenja. Dok mnogi smatraju da će odeljenje biti kao iz američkih serija, realnost je malo drugačija. Sastav odeljenja se pravi prema bodovima sa prijemnog ispita i prema osnovnim školama. Zbog toga se može reći da će kroz srednju školu lakše proći oni koji su snalažljiviji.

Očekivala sam da ću se družiti sa ostalima iz odeljenja, ali do toga nije došlo. Skoro nikad se ne slažemo i vrlo često umeju da me iscrpe više nego sama škola, kaže Anja Alanov, učenica Ekonomske škole Sombor.

Obrazovni sistem je specifičan za svaku državu. Kada je u pitanju Srbija, najveće promene u poslednjem periodu su izvršene u gimnazijama. Po rečima stručnjaka, u obrazovanje u Srbiji se veoma dobro ulaže. Ova izjava nije potpuno tačna, sa obzirom da i dalje postoje škole koje nemaju sve neophodne uslove za normalan rad, adekvatan nastavni kadar ili ispunjene sve sanitarne uslove.

Očekivao sam da ću učiti nešto realnije i primenljivije za život. Učio sam zaostalo gradivo koje nije dugo menjano, kaže Strahinja Krstić.

Mnogi srednjoškolci smatraju da je obrazovni sistem u veoma nezavidnom položaju i da ga je potrebno što pre promeniti. Kao glavne izvore problema navode nedostatak komunikacije i saradnje između profesora i učenika, međusobnu učeničku netoleranciju i loše metode rada.

Smatram da je naš prosvetni sistem slika i prilika stanja u državi. Veoma je loše i učenicima ne pruža sve što im je neophodno za obrazovanje, kaže Sara Stojanović.

Pretplati se
Obavesti o
guest
0 Komentari
Ugrađene povratne informacije
Pogledaj sve komentare