Prethodnih nedelja, glavna vest u Srbiji je protest studenata i blokada fakulteta širom zemlje.
Protesti su postali simbol borbe za pravdu, a akcija „Zastani, Srbijo” ujedinila je studente, profesore i srednjoškolce u zajedničkoj misiji. Ključni zahtevi su otvaranje tajne dokumentacije o rekonstrukciji železničke stanice u Novom Sadu i procesuiranje organizovane grupe koja je napala studente i profesore na komemorativnom skupu povodom stradalih.
Blokade fakulteta su se proširile na više od 40 institucija, uključujući skoro sve fakultete Beogradskog, Novosadskog i Niškog univerziteta.

Inspirisani studentima, srednjoškolci su počeli da slede njihov primer. Prva kragujevačka gimnazija bila je prva škola koja je ušla u blokadu, a njihov primer su ubrzo sledile Deseta beogradska gimnazija „Mihajlo Pupin” i Gimnazija „Sveti Sava”. Većina srednjih škola u Čačku, Ivanjici i Gornjem Milanovcu, takođe je obustavila nastavu.
PROBLEMI SA UPRAVOM ŠKOLE
U akciji „Zastani, Srbijo”, učestvovali su i đaci Pete beogradske gimnazije. Međutim, uprava škole je donela odluku da im zabrani organizovanje komemorativnog okupljanja u čast nastradalih na železničkoj stanici u Novom Sadu. Prema rečima učenika, uprava je jasno stavila do znanja da će svako organizovanje ili učešće u odavanju pošte, koji nisu zvanično odobreni od strane škole, biti strogo sankcionisano. Da li direktorka škole ima pravo da u, ime vladanja i bezbednosti, uskrati pravo učenicima da odaju poštu, ili je ovo trenutak kada bi empatija i solidarnost trebalo da imaju prednost nad pravilnicima?
Pritisak uprave najviše je osetila predsednica Učeničkog parlamenta ove škole. Kako je izjavila: „U više navrata sam izvođena sa nastave i ispitivana o planovima učenika vezanih za skup. Vremenom je kod mene stvoren osećaj uznemirenosti i stresa. Poslednjeg dana sam doživela da se na mene ukazuje kao na glavnog odgovornog za događaje.”
Na početku, razgovori sa direktorkom Borkom Popović vođeni su u konstruktivnom tonu, ali su ubrzo prerasli u svakodnevna ispitivanja. „Razgovori su počeli sa najboljim namerama, ali su vremenom izazivali nelagodnost. Svakodnevni pritisci ostavljali su utisak da se od mene traži da utišam loše namere učenika”, dodala je predsednica parlamenta.
Direktorka škole je bila na bolovanju zbog, kako sama kaže, stresa izazvanog situacijom sa učenicima. Razgovore sa predsednicom parlamenta obavljala je telefonski, uz posredstvo svoje zamenice. Uprkos pritiscima, učenici Pete beogradske gimnazije su zajedno sa drugarima iz Treće beogradske gimnazije, 13. decembra, odali poštu nastradalima u Novom Sadu blokirajući Ulicu Ilije Garašanina.

Na inicijativu maturanata Pete beogradske gimnazije, učenici su se pridružili studentima i 16. decembra proglasili blokadu škole.
BLOKADE U OSTALIM ŠKOLAMA
Međutim, protesti srednjoškolaca se šire velikom brzinom, pa su osim Pete beogradske gimnazije, učenici obustavili nastavu i u Prvoj beogradskoj gimnaziji, Četrnaestoj beogradskoj gimnaziji i Filološkoj gimnaziji. Učenici su u blokadi i u Zemunskoj gimnaziji, kao i u Elektrotehničkoj školi „Nikola Tesla” i Medicinskoj školi „Beograd”. Blokade su, osim u već pomenutih škola, organizovane i u gimnazijama širom zemlje.
U Nišu su u blokadi Prva niška gimnazija „Stevan Sremac” i Gimnazija „Bora Stanković”, dok su u Novom Sadu učenici Gimnazije „Jovan Jovanović Zmaj” i Srednje tehničke škole „Mileva Marić Ajnštajn”, takođe zaustavili nastavu. Srednje škole u Kruševcu, Užicu i Zrenjaninu, uključujući i lokalne tehničke i medicinske škole, dok su u Subotici u blokadi, učenici Politehničke škole i Gimnazije „Svetozar Marković”.
PREVREMENI RASPUST
Kako je širenje blokade eskaliralo, Ministarstvo prosvete odlučilo je da donese odluku o uvođenju prevremenog zimskog raspusta u srednjim školama širom zemlje. Zvanično, razlog za ovu odluku je, kako kažu, „očuvanje zdravlja, bezbednosti i dobrobit svih učesnika u obrazovnom procesu”, ali mnogi učenici i roditelji smatraju da je ovo pokušaj da se protesti ugase i blokade završe.
Prema rečima ministarke prosvete Slavice Đukić Dejanović, raspust će trajati od 24. decembra do 20. januara, a ova odluka je naišla na podeljene reakcije.
„Upravo zbog toga što su neke škole u blokadi, što negde postoje štrajkovi, što sindikati najavljuju i potpune obustave, mislimo da je kvalitet sticanja obrazovno-vaspitnih ciljeva poremećen i da je raspust u ovom momentu iz tog razloga poželjan”, objasnila je ministarka Đukić Dejanović.
Mnogi učenici vide to kao potez kojim se pokušava smanjiti njihov uticaj i onemogućiti dalje organizovanje akcija. Učenički parlamenti nekoliko gimnazija već su izjavili da će, uprkos odlasku na raspust, nastaviti sa aktivnostima podrške studentima i borbi za pravdu.
Dok učenici i studenti nastavljaju da se bore za svoje ideale, jedno je jasno: ova generacija ne prihvata ćutanje kao odgovor. Njihova poruka nije samo poziv na promenu sistema, već i lekcija o solidarnosti, odgovornosti i pravu svakog pojedinca da stane uz one kojima je pravda uskraćena.