Modern art

Svetski dan pozorišta – mladi i njihova (ne)zainteresovanost

"Ne možemo da očekujemo da mladi misle o pozorištu ako ono ne misli o njima."

Svetski Dan pozorišta se obeležava na inicijativu Međunarodnog pozorišnog instituta od 1961. godine. Na taj dan pozorišta širom sveta organizuju razne manifestacije. Najvažnija među njima je tradicionalna poruka koju uvek piše pozorišna ličnost svetskog ugleda. Međutim, zbog situacije koja je zadesila ceo svet, ovaj dan će proći bez gromoglasnog aplauza na sceni i bez čitanja poruke pre početka predstave. Ali će se obaviti online svečanost na sajtu WTD na kome takođe možete pročitati poruku koju je ove godine piše glumica Helen Mirren.

Mnogo pitanja prati pozorište u današnjem vremenu a mladi nisu toliko upućeni u njegov razvoj. Da bismo odgovorili na pitanja pomogli su nam mladi glumac Nedim Nezirović i urednik i urednica portala Hoću u pozorište, Nikola Bešlić i Mila Jovanović.
Ne možemo da očekujemo da mladi misle o pozorištu ako ono ne misli o njima, rekla je Mila.

Ukus mladih i pozorišni repertoar

Poznato je da se mladima plasira svakakav sadržaj danas. Nameće se pitanje da li to utiče na njihov izbor da posete pozorište?

Ne treba generalizovati pogotovo sa mladima jer su oni veoma promenljiva i raznovrsna kategorija. Mila izdvaja da javnost optužuje mlada često da su ovakvi ili onakvi, kao i da su im ukusi problematični i vrednosti poremećene, ali ona smatra da je važno šta im se nudi kao sadržaj.

Dok u pozorištu nije pitanje šta im se nudi, već da li im se nude predstave namenjene njihovom uzrastu kako kaže Mila. U ovome je saglasan i Nedim:

Repertoar našeg pozorišta je diskutabilan u većini slučajeva. I smatram da pozorište mora da se razvija u korak s vremenom. Nove generacije nose drugačije vrstu interesovanja, koncentracije, neguju drugačiju estetiku i komuniciraju drugačije u odnosu na generaciju svojih roditelja. Sve bi to pozorište trebalo da uzme u obzir, kaže on.

Nedim Nezirović; Foto: privatna arhiva

On takođe izdvaja pozitivan primer Beogradskog dramskog pozorišta koje u prethodne dve sezone pruza prostor mladim glumcima da zajedno sa autorima kreiraju neko drugačije pozorište, i on veruje da će taj primer služiti i drugim pozorištima u Srbiji.

Situacija je takva da su kod nas razvijene večernja i dečija scena, a da između njih postoji jedna rupa koju bi trebalo popuniti produkcijama nadmenjenim pre svega adolescentima, a uz retke izuzetke toga gotovo da nema. I onda se mi čudimo što mladi ne idu u pozorište, a i „odrasla publika“ se drži na staklenim nogama, smatra Mila.

Netflix ili pozorište?

Netflix je platforma na kojoj mladi provode vreme i platforma na kojoj upotpunjavaju želju za zabavnim sadržajem. Ali pozorište ne može i ne treba da se stavlja u konkurenciju sa filmskim i televizijskim sadržajem kako kaže Mila, a takođe smatra i da je to jedan posve drugačiji vid doživljaja. Nedim kaže isto i dodaje da pozorište ima dugu tradiciju i da je nebitno koliko se tehnologija razvija, ništa ne može zameniti živog čoveka na sceni.

Kao što je muzičarka Ana Ćurčin rekla za naš HuPikon: „Pozorište je preživelo i radio i televiziju, preživeće i Netflix“. Mislim da na ljude koje vole pozorište streaming platforme ne mogu da utiču previše. Možda više problema bude sa novom publikom, ali ako im se specifičnost osećaja koje pozorište nosi predstave nosi na pravi način nema razloga za brigu, kaže Nikola.

Pošto postoje ogromne razlike između njih, da se zaključiti da ne bi trebalo da opstruiraju jedno drugo već možda da upotpune sve želje publike.

U pozorištu publika postaje deo organizma koji stvara jedinstveni doživljaj dok sa druge strane Netflix nudi neke druge pogodnosti. Kao što su širok izbor različitih sadržaja i tako zadovoljavaju želje gledalaca, smatra Mila.

Promovisanje pozorišta

Da li treba menjati stvari tako što ćemo baciti fokus na promovisanje pozorišta jer Mila smatra da je našim pozorištima definitovno potreban veći osećaj za tržište i potrebe publike a Nikola da je veća promocija svakako neophodna ali takođe i način na koji pozorišta komuniciraju sa svojom publikom, neki od njih su na određeni način zastareli i nisu u skladu sa onim kako mladi komuniciraju danas.

Instagram stranica Hoću u pozorišteima preko deset hiljada pratilaca, redovno objavljuje aktuelnosti i novine u pozorištima koje se prate i to pokazuje da postoji interesovanje ljudi za pozorište.

Od deset hiljada pratilaca 20.6% je mlađih od 24 godine, a 36% ima između 25 i 34 godine kaže Nikola.

Čuvene posete celih razreda koje se dešavaju tokom osnovnog i srednjeg školovanja nisu dobar put da mladi zavole pozorište i pozorište treba na jasan način povezati sa gradivom srpskog jezika, ali i ostalih predmeta tokom školovanja, poputi istorije, sociologije, građanskog, dodaje Nikola.

Preporuke

Pošto veliki broj mladih nije nikad bilo u pozorištu a iako jesu nekada, nisu ostali zaintrigirani. Svi ljudi iz redakcije instagram stranice „Hoću u pozorište“ preporučuju pozorištne komade:

  • „Muškarčine“ – Reflektor teatar
  • „Ovaj će biti drugačiji“ – Atelje 212
  • „Indigo“ – Cekom iz Zrenjanina
  • „Životinjska farma“ – Gradsko pozorište Čačak
  • „Ko je ubio Dženis Džoplin?“ – SNP
  • „Tri zime“ – Pozorište Promena
  • „Mamin dašak u svemiru“ – Akademsko pozorište SKC Niš
Pretplati se
Obavesti o
guest
0 Komentari
Ugrađene povratne informacije
Pogledaj sve komentare