Društvo

Mala lisasta guska za 78 sati preletela pola Evrope

Slobodan Knežević je prirodnjak koji je upoznao posetioce Ušće Eko Festa 23 sa raznim vrstama ptica. Osim što smo čuli priču o pomenutoj gusci, razgovarali smo sa njim i o životu ptica u urbanim sredinama.

Slobodane, kakvi su tvoji utisci sa ovogodišnjeg Ušće Eko Festa?

,,Utisaka sa Ušće Eko Festa je puno. Svi koji su se obreli na ovogodišnjem festu nisu otišli sa njega a da nisu poneli ono najvažnije – pune glave i glavice znanja o svetu koji nas okružuje i kako da se fino ophodimo prema njemu. Najveći utisak su dečiji osmesi i sreća koju vidite kada se povežu sa prirodom. Kada su bosi stali na travu kao da su se USB-om priključili na izvor energije i sreće.”

Radionica Slobodana Kneževića; foto: Katarina Beković

Prirodnjak si koji voli ptice. Zašto baš ptice od svih životnija?

,,Volim ptice, ali ništa više ili manje od žbuna šipka ili zove, daždevnjaka, pauka đubretarca, tekunice ili lisice. Bila bi to velika nepravda da se predstavim kao ,,prirodnjak” a onda da kažem kako volim ptice, ali ne volim zmije.”

Prema rečima sagovornika, u srcu svakog prirodnjaka ima ljubavi za život koji se odvija oko nas, samo što ga oni pažljivije posmatraju i njime se oduševljavaju. Kao dete je bio oduševljen sposobnošću mrtve mahovine da oživi u nekoliko minuta nakon polivanja vodom.

Foto: Katarina Beković

Slobodan navodi mobilnost kao jedan od razloga zašto voli baš ptice.

,,Ušće Eko Fest se dešavao u Evropskoj nedelji mobilnosti, a ptice se svrstavaju u najmobilnije organizme na planeti. U istoj nedelji je i mala lisasta guska krenula sa severa Norveške i za 78 sati doletela u Grčku. Sloboda koju ptice imaju je nešto što me oduševljava.”

Koji je značaj ptica?

,,Značaj ptica je nemerljiv. Savetujem da ne merimo značaj, jer se nekako uvek dođe do toga da li ima značaja za čoveka ili nema. Mi nismo najbolja jedinica mere za meru značaja. Evo, iz perspektive biljke imele, koja raste kao žbun parazit na drugom drveću. Ona ne bi mogla bez drozda imelaša, koji se hrani njenim bobicama, iskaki seme bobice na drugo drvo i tako rasejava imelu za koju ima životni značaj.”

Koje ptice su ugrožene?

,,U svetu koji se delovanjem čoveka naglo menja priroda i ptice ne stižu da na te promene brzo odreaguju. Za svaku vrstu se može izdvojiti neki stepen ugroženosti. Globalna organizacija za zaštitu prirode IUCN redovno objavljuje Crvene liste ugroženih vrsta, na kojima se nažalost nalaze i one koje su iščezle. Srbiju naprimer nastanjuje stepski soko, koji je globalno ugrožena vrsta. Ugrožen je: krivolovom, trovanjem, hvatanjem i trgovinom, gubitkom staništa…”.

Šta možemo da uradimo kako bismo sprečili dalje ugrožavanje ptica?

,,Za početak možemo da ne proganjamo vrste kao što su, na primer, sive vrane. Ljudi su kivni na njih, nisu im lepe jer su crno-sive, gaču. Kada je gnezdeća sezona, znaju i da štite mladunce tako što teraju prolaznike da se udalje od drveta na kojem je gnezdo. A da pitate iste te ljude da li bi voleli sove utine ili vetruške (vrsta malog sokola) umesto sivih vrana, pretpostavljam da bi svi rekli da obožavaju te vrste. Ali treba znati da i sove utine i vetruške ne prave gnezda i često se usele u gnezda sivih vrana koje su odlično graditelji gnezda. U prirodi je sve povezano, tako da razmislite, da li volite prirodu ako ne volite sivu vranu.”

Gde se možemo edukovati i povezati sa pticama i njihovim ljubiteljima?

,,Ja sam član Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije. U pitanju je organizacija iz koje sam se i ja ispilio kao prirodnjak. Postanite članovi, dobijaćete redovno obaveštenja o zanimljivim akcijama koje će u vama probuditi prirodnjaka! Trk na pticesrbije.rs!”

Pretplati se
Obavesti o
guest
0 Komentari
Ugrađene povratne informacije
Pogledaj sve komentare